NJIH ŽELITE U SVOM VRTU - KORISNI ORGANIZMI
U zadnje vrijeme se sve više govori o pojavi lisnih uši na povrću. Mnogi prebrzo posežu za raznim preparatima kojima unište i korisne organizme. Iako se na prvi pogled većina sredstava pokaže uspješnima treba znati da čak i biološka sredstva uništavaju većinu korisnih organizama. Cilj nam je povećati brojnost korisnih organizama, no oni mogu preživjeti u vrtovima koji nisu previše uredni.
Jedan od osnovnih uzroka pojave štetočina je poremećena prirodna otpornost biljaka. Uzrok tome najčešće je nedostatak biljnih hranjiva, ali i suvišak dušičnih hranjiva, čiji suvišak dovodi do povećane proizvodnje zelene mase, a zbog čega je biljka slabija kao takva i pravi mamac za štetočine. Stoga ne treba ni pretjerivati s prihranom. Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.
OSOLIKA MUHA
Često ih se zamjenjuje sa osama, ali se razlikuju u građi tijela i po tome što osolike muhe nemaju žalac i imaju samo dva krila. Sama osolika muha je također predator koji nam "pomaže" oko lisnih ušiju.
Ličinke osolike muhe se hrane ušima dok se odrasle muhe hrane medenom rosom, nektarom cvijeća ili cvjetnim prahom pa su samim time i korisne kod oprašivanja. I najbitnija stvar u svemu je ta da su za ljude bezopasne pa ih se ne treba ubijat ili ih se bojat. Lako ih se zamječuje u prirodi jer imaju specifičan način leta, pa ih se naziva i "Lebdjelicama" jer izgledaju kao da stoje (lebde) u zraku.
Ukoliko imate problema sa lisnim ušima u vašem vrtu zasadite čim više njoj dragog cvijeća koje ju privlači kao što su iberis, makovi, alyssum, kamilica, stolisnik, a i peršin i mrkva dok su u cvatu su omiljeni toj maloj muhici. Njezinim dolaskom u vrt se nečete zauvijek riješiti ušiju, ali će ih zasigurno osolike muhe držati pod kontrolom.
OSA NAJEZNICA
Prugasta ženka tanka tijela ima svrdlastu leglicu. Srpasta potajnica leglicom polaže jaja u gusjenice leptira kupusnoga bijelca, kojima se ličinke hrane. Drvotočna potajnica ima leglicu dugu do 4 cm, kojom buši drvo iznad mjesta gdje se nalazi ličinka ose drvarice, polažući jaje u tu ličinku. Ličinke najeznica izjedaju svojeg domadara, ali ga ne usmrte dok ne odrastu. Takvim načinom života važan su regulator biološke ravnoteže u prirodi, jer se i njihov broj poveća čim se neki kukci previše razmnože. Porodica je vrlo brojna. Neke vrste nametnici su samo na jednoj vrsti kukaca, kao što je npr. Aphelinus mali, nametnik krvave uši, a druge su nametnici na više vrsta, npr. žutonoga gusjeničarka (Apanteles glomeratus) nametnik je u gusjenicama kupusova bijelca, glogova bijelca, ogrozdove grbe i dr., a njezin srodnik Apanteles liparidis u gusjenici gubara, zlatokraja i suznika. Vrsta Trichogramma evanescens nametnik je na ličinkama 67 vrsta kukaca.
ZLATOOKA
Prezimljavaju na toplim mjestima i stoga se rado zavlače na tavane ili u kutije za rolete. U rano proljeće može ih se naći na prozoru u potrazi za izlazom. Ličinke zlatooke hrane se lisnim ušima. Svaka pojede do 500 uši. Na njihovom jelovniku nalaze se i crveni pauci, lisne uši, jajašca insekata, male gusjenice i ličinke. Odrasle jedinke hrane se peludom, nektarom i mednom rosom.
MUHE GUSJENIČARKE
Tachinidae (muhe gusjeničarke, tahine), porodica dvokrilaca koja parazitira na štetnicima, tako da se ubrajaju u vrlo korisne kukce važne u suzbijanju štetnika. Ženke odlažu jaja u blizini domadara (gusjenice) na biljku kojom se domadar hrani ili pojedinačno na kožu domadara probijajuči njegovu kožu posebnom iglicom ili pilom u koju onda izleže jaja. Ličinka muhe isprva se hrani krvi domadara, a kasnije isišu i sve unutarnje organe nakon čega se izvlače iz uginulog domaćina. Neke vrste imaju po dvije, pa i tri generacije godišnje
Dvokrilci su za šumarstvo važni više kao korisni nego kao štetni kukci. Neki počinjaju štete na šumskom drveću, ličinke drugih žive u trulom drveću, humusu i stelji te utječu na brže raspadanje organskih tvari, a treća grupa je važna iz razloga što napada štetne kukce, ili parazitira na istima.
BUBAMARE
Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Većina bubamara hrani se lisnim ušima. Lisne se uši sporo gibaju i ne mogu se braniti tako da bubamarama nisu potrebne lovačke vještine da ih ulove. Odrasli kukci pojedu 40-50 biljnih uši dnevno, odnosno do 3000 tijekom svog života, a ličinka pojede i do 600 biljnih uši. Neke bubamare jedu grinje, a neke štitaste uši. Odrasla sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih štitastih uši i do 300 ličinki štitastih uši.
JEŽ
U prirodi ježevi žive samačkim životom, osim u vrijeme parenja. Vrlo su korisni u vrtu jer mogu pojesti velike količine raznovrsnih kukaca, puževa i crvića. Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo malim količinama, tako da ne prave štetu.
U potragu za hranom kreću predvečer i noću, pa ih u to vrijeme najčešće susrećemo. Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima, korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem Najvažnije je da vrt bude prirodan ili da bar jedan dio ostane prirodan bez otrova i s nekim skrovištem u lišću. To će pružiti utočište za prezimljavanje ježeva. Prilikom njege vrta trebalo bi koristiti prirodne metode zaštite, obrade tla, a i odustati od prekomjerno urednog vrta bez ijednog suhog lista u jesen!
SLJEPIĆ
Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge puput blavora. Njegovo tijelo je dugačko do 40 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju . Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njegovog trbuha je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju.
Aktivni su tijekom dana i noći mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima.
ROVKA
Vrlo korisna sitna životinjica nalik na miša. Često ćemo se naljutiti kad vidimo kako kopa u gredicama, ali nemojte se ljutiti na nu, ona svojim nepogrešivim njuhom lovi kukce ,larve i puževe.
Šiljaste njuške, kratkog repa. Love noću, korisna životinja.
U zadnje vrijeme se sve više govori o pojavi lisnih uši na povrću. Mnogi prebrzo posežu za raznim preparatima kojima unište i korisne organizme. Iako se na prvi pogled većina sredstava pokaže uspješnima treba znati da čak i biološka sredstva uništavaju većinu korisnih organizama. Cilj nam je povećati brojnost korisnih organizama, no oni mogu preživjeti u vrtovima koji nisu previše uredni.
Jedan od osnovnih uzroka pojave štetočina je poremećena prirodna otpornost biljaka. Uzrok tome najčešće je nedostatak biljnih hranjiva, ali i suvišak dušičnih hranjiva, čiji suvišak dovodi do povećane proizvodnje zelene mase, a zbog čega je biljka slabija kao takva i pravi mamac za štetočine. Stoga ne treba ni pretjerivati s prihranom. Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.
OSOLIKA MUHA
Često ih se zamjenjuje sa osama, ali se razlikuju u građi tijela i po tome što osolike muhe nemaju žalac i imaju samo dva krila. Sama osolika muha je također predator koji nam "pomaže" oko lisnih ušiju.
Ličinke osolike muhe se hrane ušima dok se odrasle muhe hrane medenom rosom, nektarom cvijeća ili cvjetnim prahom pa su samim time i korisne kod oprašivanja. I najbitnija stvar u svemu je ta da su za ljude bezopasne pa ih se ne treba ubijat ili ih se bojat. Lako ih se zamječuje u prirodi jer imaju specifičan način leta, pa ih se naziva i "Lebdjelicama" jer izgledaju kao da stoje (lebde) u zraku.
Ukoliko imate problema sa lisnim ušima u vašem vrtu zasadite čim više njoj dragog cvijeća koje ju privlači kao što su iberis, makovi, alyssum, kamilica, stolisnik, a i peršin i mrkva dok su u cvatu su omiljeni toj maloj muhici. Njezinim dolaskom u vrt se nečete zauvijek riješiti ušiju, ali će ih zasigurno osolike muhe držati pod kontrolom.
OSA NAJEZNICA
Prugasta ženka tanka tijela ima svrdlastu leglicu. Srpasta potajnica leglicom polaže jaja u gusjenice leptira kupusnoga bijelca, kojima se ličinke hrane. Drvotočna potajnica ima leglicu dugu do 4 cm, kojom buši drvo iznad mjesta gdje se nalazi ličinka ose drvarice, polažući jaje u tu ličinku. Ličinke najeznica izjedaju svojeg domadara, ali ga ne usmrte dok ne odrastu. Takvim načinom života važan su regulator biološke ravnoteže u prirodi, jer se i njihov broj poveća čim se neki kukci previše razmnože. Porodica je vrlo brojna. Neke vrste nametnici su samo na jednoj vrsti kukaca, kao što je npr. Aphelinus mali, nametnik krvave uši, a druge su nametnici na više vrsta, npr. žutonoga gusjeničarka (Apanteles glomeratus) nametnik je u gusjenicama kupusova bijelca, glogova bijelca, ogrozdove grbe i dr., a njezin srodnik Apanteles liparidis u gusjenici gubara, zlatokraja i suznika. Vrsta Trichogramma evanescens nametnik je na ličinkama 67 vrsta kukaca.
ZLATOOKA
Prezimljavaju na toplim mjestima i stoga se rado zavlače na tavane ili u kutije za rolete. U rano proljeće može ih se naći na prozoru u potrazi za izlazom. Ličinke zlatooke hrane se lisnim ušima. Svaka pojede do 500 uši. Na njihovom jelovniku nalaze se i crveni pauci, lisne uši, jajašca insekata, male gusjenice i ličinke. Odrasle jedinke hrane se peludom, nektarom i mednom rosom.
MUHE GUSJENIČARKE
Tachinidae (muhe gusjeničarke, tahine), porodica dvokrilaca koja parazitira na štetnicima, tako da se ubrajaju u vrlo korisne kukce važne u suzbijanju štetnika. Ženke odlažu jaja u blizini domadara (gusjenice) na biljku kojom se domadar hrani ili pojedinačno na kožu domadara probijajuči njegovu kožu posebnom iglicom ili pilom u koju onda izleže jaja. Ličinka muhe isprva se hrani krvi domadara, a kasnije isišu i sve unutarnje organe nakon čega se izvlače iz uginulog domaćina. Neke vrste imaju po dvije, pa i tri generacije godišnje
Dvokrilci su za šumarstvo važni više kao korisni nego kao štetni kukci. Neki počinjaju štete na šumskom drveću, ličinke drugih žive u trulom drveću, humusu i stelji te utječu na brže raspadanje organskih tvari, a treća grupa je važna iz razloga što napada štetne kukce, ili parazitira na istima.
BUBAMARE
Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Većina bubamara hrani se lisnim ušima. Lisne se uši sporo gibaju i ne mogu se braniti tako da bubamarama nisu potrebne lovačke vještine da ih ulove. Odrasli kukci pojedu 40-50 biljnih uši dnevno, odnosno do 3000 tijekom svog života, a ličinka pojede i do 600 biljnih uši. Neke bubamare jedu grinje, a neke štitaste uši. Odrasla sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih štitastih uši i do 300 ličinki štitastih uši.
JEŽ
U prirodi ježevi žive samačkim životom, osim u vrijeme parenja. Vrlo su korisni u vrtu jer mogu pojesti velike količine raznovrsnih kukaca, puževa i crvića. Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo malim količinama, tako da ne prave štetu.
U potragu za hranom kreću predvečer i noću, pa ih u to vrijeme najčešće susrećemo. Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima, korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem Najvažnije je da vrt bude prirodan ili da bar jedan dio ostane prirodan bez otrova i s nekim skrovištem u lišću. To će pružiti utočište za prezimljavanje ježeva. Prilikom njege vrta trebalo bi koristiti prirodne metode zaštite, obrade tla, a i odustati od prekomjerno urednog vrta bez ijednog suhog lista u jesen!
SLJEPIĆ
Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge puput blavora. Njegovo tijelo je dugačko do 40 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju . Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njegovog trbuha je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju.
Aktivni su tijekom dana i noći mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima.
ROVKA
Vrlo korisna sitna životinjica nalik na miša. Često ćemo se naljutiti kad vidimo kako kopa u gredicama, ali nemojte se ljutiti na nu, ona svojim nepogrešivim njuhom lovi kukce ,larve i puževe.
Šiljaste njuške, kratkog repa. Love noću, korisna životinja.
Nema komentara:
Objavi komentar