NEKA OTPAD POSTANE VRTNI UKRAS
...evo još ideja, one jednostavnije možete raditi i s klincima. |
nedjelja, 14. lipnja 2015.
NJIH ŽELITE U SVOM VRTU - KORISNI ORGANIZMI
NJIH ŽELITE U SVOM VRTU - KORISNI ORGANIZMI
U zadnje vrijeme se sve više govori o pojavi lisnih uši na povrću. Mnogi prebrzo posežu za raznim preparatima kojima unište i korisne organizme. Iako se na prvi pogled većina sredstava pokaže uspješnima treba znati da čak i biološka sredstva uništavaju većinu korisnih organizama. Cilj nam je povećati brojnost korisnih organizama, no oni mogu preživjeti u vrtovima koji nisu previše uredni.
Jedan od osnovnih uzroka pojave štetočina je poremećena prirodna otpornost biljaka. Uzrok tome najčešće je nedostatak biljnih hranjiva, ali i suvišak dušičnih hranjiva, čiji suvišak dovodi do povećane proizvodnje zelene mase, a zbog čega je biljka slabija kao takva i pravi mamac za štetočine. Stoga ne treba ni pretjerivati s prihranom. Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.
OSOLIKA MUHA
Često ih se zamjenjuje sa osama, ali se razlikuju u građi tijela i po tome što osolike muhe nemaju žalac i imaju samo dva krila. Sama osolika muha je također predator koji nam "pomaže" oko lisnih ušiju.
Ličinke osolike muhe se hrane ušima dok se odrasle muhe hrane medenom rosom, nektarom cvijeća ili cvjetnim prahom pa su samim time i korisne kod oprašivanja. I najbitnija stvar u svemu je ta da su za ljude bezopasne pa ih se ne treba ubijat ili ih se bojat. Lako ih se zamječuje u prirodi jer imaju specifičan način leta, pa ih se naziva i "Lebdjelicama" jer izgledaju kao da stoje (lebde) u zraku.
Ukoliko imate problema sa lisnim ušima u vašem vrtu zasadite čim više njoj dragog cvijeća koje ju privlači kao što su iberis, makovi, alyssum, kamilica, stolisnik, a i peršin i mrkva dok su u cvatu su omiljeni toj maloj muhici. Njezinim dolaskom u vrt se nečete zauvijek riješiti ušiju, ali će ih zasigurno osolike muhe držati pod kontrolom.
OSA NAJEZNICA
Prugasta ženka tanka tijela ima svrdlastu leglicu. Srpasta potajnica leglicom polaže jaja u gusjenice leptira kupusnoga bijelca, kojima se ličinke hrane. Drvotočna potajnica ima leglicu dugu do 4 cm, kojom buši drvo iznad mjesta gdje se nalazi ličinka ose drvarice, polažući jaje u tu ličinku. Ličinke najeznica izjedaju svojeg domadara, ali ga ne usmrte dok ne odrastu. Takvim načinom života važan su regulator biološke ravnoteže u prirodi, jer se i njihov broj poveća čim se neki kukci previše razmnože. Porodica je vrlo brojna. Neke vrste nametnici su samo na jednoj vrsti kukaca, kao što je npr. Aphelinus mali, nametnik krvave uši, a druge su nametnici na više vrsta, npr. žutonoga gusjeničarka (Apanteles glomeratus) nametnik je u gusjenicama kupusova bijelca, glogova bijelca, ogrozdove grbe i dr., a njezin srodnik Apanteles liparidis u gusjenici gubara, zlatokraja i suznika. Vrsta Trichogramma evanescens nametnik je na ličinkama 67 vrsta kukaca.
ZLATOOKA
Prezimljavaju na toplim mjestima i stoga se rado zavlače na tavane ili u kutije za rolete. U rano proljeće može ih se naći na prozoru u potrazi za izlazom. Ličinke zlatooke hrane se lisnim ušima. Svaka pojede do 500 uši. Na njihovom jelovniku nalaze se i crveni pauci, lisne uši, jajašca insekata, male gusjenice i ličinke. Odrasle jedinke hrane se peludom, nektarom i mednom rosom.
MUHE GUSJENIČARKE
Tachinidae (muhe gusjeničarke, tahine), porodica dvokrilaca koja parazitira na štetnicima, tako da se ubrajaju u vrlo korisne kukce važne u suzbijanju štetnika. Ženke odlažu jaja u blizini domadara (gusjenice) na biljku kojom se domadar hrani ili pojedinačno na kožu domadara probijajuči njegovu kožu posebnom iglicom ili pilom u koju onda izleže jaja. Ličinka muhe isprva se hrani krvi domadara, a kasnije isišu i sve unutarnje organe nakon čega se izvlače iz uginulog domaćina. Neke vrste imaju po dvije, pa i tri generacije godišnje
Dvokrilci su za šumarstvo važni više kao korisni nego kao štetni kukci. Neki počinjaju štete na šumskom drveću, ličinke drugih žive u trulom drveću, humusu i stelji te utječu na brže raspadanje organskih tvari, a treća grupa je važna iz razloga što napada štetne kukce, ili parazitira na istima.
BUBAMARE
Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Većina bubamara hrani se lisnim ušima. Lisne se uši sporo gibaju i ne mogu se braniti tako da bubamarama nisu potrebne lovačke vještine da ih ulove. Odrasli kukci pojedu 40-50 biljnih uši dnevno, odnosno do 3000 tijekom svog života, a ličinka pojede i do 600 biljnih uši. Neke bubamare jedu grinje, a neke štitaste uši. Odrasla sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih štitastih uši i do 300 ličinki štitastih uši.
JEŽ
U prirodi ježevi žive samačkim životom, osim u vrijeme parenja. Vrlo su korisni u vrtu jer mogu pojesti velike količine raznovrsnih kukaca, puževa i crvića. Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo malim količinama, tako da ne prave štetu.
U potragu za hranom kreću predvečer i noću, pa ih u to vrijeme najčešće susrećemo. Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima, korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem Najvažnije je da vrt bude prirodan ili da bar jedan dio ostane prirodan bez otrova i s nekim skrovištem u lišću. To će pružiti utočište za prezimljavanje ježeva. Prilikom njege vrta trebalo bi koristiti prirodne metode zaštite, obrade tla, a i odustati od prekomjerno urednog vrta bez ijednog suhog lista u jesen!
SLJEPIĆ
Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge puput blavora. Njegovo tijelo je dugačko do 40 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju . Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njegovog trbuha je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju.
Aktivni su tijekom dana i noći mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima.
ROVKA
Vrlo korisna sitna životinjica nalik na miša. Često ćemo se naljutiti kad vidimo kako kopa u gredicama, ali nemojte se ljutiti na nu, ona svojim nepogrešivim njuhom lovi kukce ,larve i puževe.
Šiljaste njuške, kratkog repa. Love noću, korisna životinja.
U zadnje vrijeme se sve više govori o pojavi lisnih uši na povrću. Mnogi prebrzo posežu za raznim preparatima kojima unište i korisne organizme. Iako se na prvi pogled većina sredstava pokaže uspješnima treba znati da čak i biološka sredstva uništavaju većinu korisnih organizama. Cilj nam je povećati brojnost korisnih organizama, no oni mogu preživjeti u vrtovima koji nisu previše uredni.
Jedan od osnovnih uzroka pojave štetočina je poremećena prirodna otpornost biljaka. Uzrok tome najčešće je nedostatak biljnih hranjiva, ali i suvišak dušičnih hranjiva, čiji suvišak dovodi do povećane proizvodnje zelene mase, a zbog čega je biljka slabija kao takva i pravi mamac za štetočine. Stoga ne treba ni pretjerivati s prihranom. Da bismo u vrtu mogli primijeniti biološku zaštitu, važno je da zadržimo korisne životinje jer one pomažu u borbi protiv štetočina.
OSOLIKA MUHA
Često ih se zamjenjuje sa osama, ali se razlikuju u građi tijela i po tome što osolike muhe nemaju žalac i imaju samo dva krila. Sama osolika muha je također predator koji nam "pomaže" oko lisnih ušiju.
Ličinke osolike muhe se hrane ušima dok se odrasle muhe hrane medenom rosom, nektarom cvijeća ili cvjetnim prahom pa su samim time i korisne kod oprašivanja. I najbitnija stvar u svemu je ta da su za ljude bezopasne pa ih se ne treba ubijat ili ih se bojat. Lako ih se zamječuje u prirodi jer imaju specifičan način leta, pa ih se naziva i "Lebdjelicama" jer izgledaju kao da stoje (lebde) u zraku.
Ukoliko imate problema sa lisnim ušima u vašem vrtu zasadite čim više njoj dragog cvijeća koje ju privlači kao što su iberis, makovi, alyssum, kamilica, stolisnik, a i peršin i mrkva dok su u cvatu su omiljeni toj maloj muhici. Njezinim dolaskom u vrt se nečete zauvijek riješiti ušiju, ali će ih zasigurno osolike muhe držati pod kontrolom.
OSA NAJEZNICA
Prugasta ženka tanka tijela ima svrdlastu leglicu. Srpasta potajnica leglicom polaže jaja u gusjenice leptira kupusnoga bijelca, kojima se ličinke hrane. Drvotočna potajnica ima leglicu dugu do 4 cm, kojom buši drvo iznad mjesta gdje se nalazi ličinka ose drvarice, polažući jaje u tu ličinku. Ličinke najeznica izjedaju svojeg domadara, ali ga ne usmrte dok ne odrastu. Takvim načinom života važan su regulator biološke ravnoteže u prirodi, jer se i njihov broj poveća čim se neki kukci previše razmnože. Porodica je vrlo brojna. Neke vrste nametnici su samo na jednoj vrsti kukaca, kao što je npr. Aphelinus mali, nametnik krvave uši, a druge su nametnici na više vrsta, npr. žutonoga gusjeničarka (Apanteles glomeratus) nametnik je u gusjenicama kupusova bijelca, glogova bijelca, ogrozdove grbe i dr., a njezin srodnik Apanteles liparidis u gusjenici gubara, zlatokraja i suznika. Vrsta Trichogramma evanescens nametnik je na ličinkama 67 vrsta kukaca.
ZLATOOKA
Prezimljavaju na toplim mjestima i stoga se rado zavlače na tavane ili u kutije za rolete. U rano proljeće može ih se naći na prozoru u potrazi za izlazom. Ličinke zlatooke hrane se lisnim ušima. Svaka pojede do 500 uši. Na njihovom jelovniku nalaze se i crveni pauci, lisne uši, jajašca insekata, male gusjenice i ličinke. Odrasle jedinke hrane se peludom, nektarom i mednom rosom.
MUHE GUSJENIČARKE
Tachinidae (muhe gusjeničarke, tahine), porodica dvokrilaca koja parazitira na štetnicima, tako da se ubrajaju u vrlo korisne kukce važne u suzbijanju štetnika. Ženke odlažu jaja u blizini domadara (gusjenice) na biljku kojom se domadar hrani ili pojedinačno na kožu domadara probijajuči njegovu kožu posebnom iglicom ili pilom u koju onda izleže jaja. Ličinka muhe isprva se hrani krvi domadara, a kasnije isišu i sve unutarnje organe nakon čega se izvlače iz uginulog domaćina. Neke vrste imaju po dvije, pa i tri generacije godišnje
Dvokrilci su za šumarstvo važni više kao korisni nego kao štetni kukci. Neki počinjaju štete na šumskom drveću, ličinke drugih žive u trulom drveću, humusu i stelji te utječu na brže raspadanje organskih tvari, a treća grupa je važna iz razloga što napada štetne kukce, ili parazitira na istima.
BUBAMARE
Bubamare se hrane biljnim štetnicima (lisne uši), a njezine ličinke, čiji razvoj traje 3 do 5 tjedana, dnevno pojedu 20 do 30 lisnih ušiju. Bubamare žive na lišću zelenih biljaka, a u zimi ispod suhe kore drveća. Većina bubamara hrani se lisnim ušima. Lisne se uši sporo gibaju i ne mogu se braniti tako da bubamarama nisu potrebne lovačke vještine da ih ulove. Odrasli kukci pojedu 40-50 biljnih uši dnevno, odnosno do 3000 tijekom svog života, a ličinka pojede i do 600 biljnih uši. Neke bubamare jedu grinje, a neke štitaste uši. Odrasla sedmotočkasta bubamara (Coccinella septempunctata) pojede 30-40 grinja na dan, 90 odraslih štitastih uši i do 300 ličinki štitastih uši.
JEŽ
U prirodi ježevi žive samačkim životom, osim u vrijeme parenja. Vrlo su korisni u vrtu jer mogu pojesti velike količine raznovrsnih kukaca, puževa i crvića. Hrane se još i korijenjem, raznim bobicama i biljkama ali u vrlo malim količinama, tako da ne prave štetu.
U potragu za hranom kreću predvečer i noću, pa ih u to vrijeme najčešće susrećemo. Ježevi se u prirodi hrane puževima, larvama, glistama, kukcima, korijenjem, bobicama pa i sitnim voćem Najvažnije je da vrt bude prirodan ili da bar jedan dio ostane prirodan bez otrova i s nekim skrovištem u lišću. To će pružiti utočište za prezimljavanje ježeva. Prilikom njege vrta trebalo bi koristiti prirodne metode zaštite, obrade tla, a i odustati od prekomjerno urednog vrta bez ijednog suhog lista u jesen!
SLJEPIĆ
Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge puput blavora. Njegovo tijelo je dugačko do 40 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju . Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njegovog trbuha je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka s šarama koje se ne preklapaju.
Aktivni su tijekom dana i noći mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima.
ROVKA
Vrlo korisna sitna životinjica nalik na miša. Često ćemo se naljutiti kad vidimo kako kopa u gredicama, ali nemojte se ljutiti na nu, ona svojim nepogrešivim njuhom lovi kukce ,larve i puževe.
Šiljaste njuške, kratkog repa. Love noću, korisna životinja.
vrt na tri kvadrata
Evo kako napreduje vrt na tri kvadrata, nije tako jednostavno kako sam
mislila, tegle se na ovim temperaturama jako brzo osuše pa treba često
zalijevati. Ipak se uskoro nadamo pvoj berbi mahuna i tikvica
LIMUN
LIMUN
Limun je lijepa i vrlo dekorativna zimzelena biljka koja naraste od 3 do 6 metara visine, sa sjajnim listovima, bijelim cvjetovima jakog mirisa i osvježavajućim plodovima. U odgovarajućem podneblju limunovo drvo cvate i do 3 puta godišnje, od svibnja do rujna, a nakon svake cvatnje daje plodove .Moj limun raste u tegli koju svake zime unosimo u negrijani podrum. Često se dogodi da zbog manjka svjetla odbaci dio listova ali na proljeće istjera nove. Cvijetovi prekrasnog mirisa privlače pčele.
subota, 30. svibnja 2015.
RAJČICE I PROBLEMI KOD UZGOJA
BUJNA BILJKA ALI MALO PLODOVA
--previše dušika, a malo fosfora
-biljka slabo raste, tanka je i uspravna,
-stabljika i peteljke su tanke i tvrde,
-staro lišće žuti
!!!nikad ne zalijevati hladnom vodom, jer rajčice su biljke čija je pradomovina suptropska Srednja Afrika, pa im za razvoj ploda treba toplina!
Biogeni element koji igra vrlo značajnu ulogu u pojavi vršne truleži je kalcij (Ca). Kalcij predstavlja iznimno važan element u fiziologiji rajčice/paprike. Važan je za pravilan rast i razvoj korijena i nadzemnog dijela biljke, te za pravilan rast i razvoj plodova i povećanje kvalitete ploda (povećana količina šećera i bolje skladištenje ploda). Jedanko tako, kalcij je indirekto, pozitivnim utjecajem na matabolizam kalija, uključen i u povećanu otpornost rajčice na nedostatak vode.
Javljaju se obično najprije na starim, donjim listovima
kloroza--nedostatak dušika, fosfora i magnezija
zelene žile--nedostatak magnezija
žute žile--nedostatak dušika
-stabljika i peteljke su tanke i tvrde
-staro lišće žuti
-liske starijih listova su klonule i kovrčaju se unazad
-na naličju lista se stvara tamno ljubičasta prevlaka
**do nedostatka fosfora može doći i ako fosfora ima u tlu ali je tlo prehladno (temp. tla je ispod 16°stupnjeva). To se najčešće dogodi kad mlade presadnice iznesemo prerano van dok su još noći hladne.
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Uspješan uzgoj rajčice na otvorenom ovisi isključivo o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je između 25°C i 30°C. Za rast i razvoj sadnice je potrebno od 18 do 25°C danju, te oko 15°C noću.
Na temperaturi nižoj od 10°C prestaje cvatnja i rast. Rajčica je vrlo osjetljiva na mraz i ugiba već na -1°C.
Rajčica je vrlo zahtjevna biljka po pitanju svjetlosti. Potrebno joj je barem 12 svjetlosnih sati na dan. U suprotnom, biljka se slabo razvija, kasni zoridba, a urod je slab.
Ako sadnice rajčice postanu visoke i slabe, znači da im nedostaje svjetlosti – vjerojatno ih niste posadili na dobrom mjestu.
Veliki su joj i zahtjevi prema vlazi. Prilikom sadnje morate predvidjeti i mogućnost natapanja zemlje, kako bi osigurali urod u slučaju eventualne suše. Ako biljka ostane bez dovoljno vlage, otpast će joj lišće, cvijet i plod neće dozreti.
Rajčice je najbolje zalijevati kišnicom.
Da bi rajčica dala puno velikih i zdravih plodova nije je dovoljno posaditi u kvalitetnu zemlju obogaćenu dobrim kompostom, već ju je potrebno nekoliko puta dodatno nahraniti.
Rajčice prvi puta prihranjujemo kada se razviju plodovi, a drugi put kad prvi plodovi počinju zreti. Rajčice je nabolje nadohraniti kvalitetnim organskim kompostom.
izvor
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/eko-rajcice
!!!nikad ne zalijevati hladnom vodom, jer rajčice su biljke čija je pradomovina suptropska Srednja Afrika, pa im za razvoj ploda treba toplina!
NAPUKLE RAJČICE
To se događa kad biljka dobiva nejednaku količinu vode. Najbolje je zalijevati jednom do dva puta tjedno, većom količinom vode tako da biljka stalno uzima količinu vode koja joj je potrebna.TRULA MRLJA NA KRAJU PLODA RAJČICE
Znak je nedostatka kalcija u tlu ali isto tako razlog može biti i u neujednačenom zalijevanju pa biljka ne uspijeva iskoristiti kalcij iz tla. Takva rajčica je još uvijek jestiva ako joj se izreže truli dio.Biogeni element koji igra vrlo značajnu ulogu u pojavi vršne truleži je kalcij (Ca). Kalcij predstavlja iznimno važan element u fiziologiji rajčice/paprike. Važan je za pravilan rast i razvoj korijena i nadzemnog dijela biljke, te za pravilan rast i razvoj plodova i povećanje kvalitete ploda (povećana količina šećera i bolje skladištenje ploda). Jedanko tako, kalcij je indirekto, pozitivnim utjecajem na matabolizam kalija, uključen i u povećanu otpornost rajčice na nedostatak vode.
PJEGAVI LISTOVI NA BILJCI
Mogu ih prouzročiti insekti i uši. Insekticidi u obliku sapuna su djelotvorni a ja sam u nedostatku istih špricala razrijeđeni deterdžentom za suđe, iako djeluje, nisam sigurna koliko je to prihvatljiv način.SMEĐE MRLJE NA STABLJICI
Znak su gljivičnih bolesti koje nastupaju često nakon hladnog i kišnog vremena. Zaražene biljke treba odmah ukloniti.POREMEĆAJI ISHRANE RAJČICE
znakovi nedostatka hranjiva
žutilo-kloroza
smeđenje-nekroza
Javljaju se obično najprije na starim, donjim listovima
kloroza--nedostatak dušika, fosfora i magnezija
zelene žile--nedostatak magnezija
žute žile--nedostatak dušika
N-dušik
-biljka slabo raste, tanka je i uspravna
-stabljika i peteljke su tanke i tvrde
-staro lišće žuti
P-fosfor
-biljka je slaba i krhka i slabo ukorijenjen-liske starijih listova su klonule i kovrčaju se unazad
-na naličju lista se stvara tamno ljubičasta prevlaka
**do nedostatka fosfora može doći i ako fosfora ima u tlu ali je tlo prehladno (temp. tla je ispod 16°stupnjeva). To se najčešće dogodi kad mlade presadnice iznesemo prerano van dok su još noći hladne.
K-kalij
-rubovi žute između žila, najprije na starom lišću a nakon toga se suše vrhovi i list se kovrča prema van.Rajčica - hrana i lijek
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost - samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Uspješan uzgoj rajčice na otvorenom ovisi isključivo o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je između 25°C i 30°C. Za rast i razvoj sadnice je potrebno od 18 do 25°C danju, te oko 15°C noću.
Na temperaturi nižoj od 10°C prestaje cvatnja i rast. Rajčica je vrlo osjetljiva na mraz i ugiba već na -1°C.
Rajčica je vrlo zahtjevna biljka po pitanju svjetlosti. Potrebno joj je barem 12 svjetlosnih sati na dan. U suprotnom, biljka se slabo razvija, kasni zoridba, a urod je slab.
Ako sadnice rajčice postanu visoke i slabe, znači da im nedostaje svjetlosti – vjerojatno ih niste posadili na dobrom mjestu.
Veliki su joj i zahtjevi prema vlazi. Prilikom sadnje morate predvidjeti i mogućnost natapanja zemlje, kako bi osigurali urod u slučaju eventualne suše. Ako biljka ostane bez dovoljno vlage, otpast će joj lišće, cvijet i plod neće dozreti.
Rajčice je najbolje zalijevati kišnicom.
Da bi rajčica dala puno velikih i zdravih plodova nije je dovoljno posaditi u kvalitetnu zemlju obogaćenu dobrim kompostom, već ju je potrebno nekoliko puta dodatno nahraniti.
Rajčice prvi puta prihranjujemo kada se razviju plodovi, a drugi put kad prvi plodovi počinju zreti. Rajčice je nabolje nadohraniti kvalitetnim organskim kompostom.
izvor
http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/eko-rajcice
nedjelja, 24. svibnja 2015.
METVICA
Paprena metvica
Osobine: U Europi su udomaćene razne vrste paprene metvice i u većini slučajeva rastu samoniklo. Iz plitkog rizoma s mnoštvom vriježa rastu bridaste stabljike s jajastim, nazubljenim listićima. Od srpnja do kolovoza na vrhovima stabljika otvaraju se ružičasti do ljubičasti cvjetovi.Ovisno o vrsti i tlu, doseže visinu od 20-80 cmSastojci: Listovi su bogati eteričnim uljima, taninom i gorkim tvarima
Uzgoj: Paprena metvica voli vlažno, humusno tlo. Uspijeva dobro i u blagoj polusjeni. Uz pomoć vriježa, vrlo se snažno širi, stoga je treba posaditi na mjesto na kojem neće ugrožavati druge biljke.
Berba, upotreba: Svježe listiće možete brati u svako doba. Netom prije cvatnje najpovoljnije je vrijeme za sušenje. Čaj od metvice pomaže kod bolova u trbuhu.
Izvor: Enciklopedijski priručnik vrt
Godinama uživam u finom okusu mente, osobito zimi kad je sezona prehlada. Uzgoj je zaista jednostavan i jednom posađena negdje u vrtu ili cvijetnjaku postaje skoro neuništiva. Jedino je nezgodno što se ona doslovno "seli" po vrtu, ova moja sa slike trenutno je otišla u jagode pa sam već jedan dio porezala i osušila. Možete ju uzgojiti iz sjemena a još je jednostavnije ako vam neko pokloni malo korjena i to posadite. Ove godine planiram malo mente posaditi u teglu pa da vidim kako će tako rasti.
VRT U TEGLAMA
UZGOJ PRESADNICA
Ove godine sam prvi puta odlučila sijati svoje presadnice, planirati sam počela još dok je vani bio snijeg, sakupljala sam razne posude, čitala sve moguće grupe koje se bave vrtlarenjem i nestrpljivo iščekivala prve tople dane. Kad sam konačno krenula sa sjetvom nisam se mogla zaustaviti, moji prozori su bili prepuni raznih posuda sa sjemenkama....toga je bilo toliko da bi mogla zasaditi cijelu plantažu a ne mali vrt kakav imam.
Bilo je tu svakakvih problema ali o tome ću pisati na početku iduće sezone.
Jedan dio sam posadila u vrt, a umjesto cvijeća, ove godine sam u tegle sadila povrće i tako je nastao moj vrt na tri kvadrata.
Za sada nema većih problema, pojavile su se jedino crne uši na mahunama ali to sam uspješno riješila sa malo deterdženta za suđe, količina je bila jedna žlica na litru vode i time sam prskala, takvih savjeta ima na dosta grupa i nadam se da to neće naštetiti mojim biljkama.
Do kraja sezone ću sve slikati i vidjeti da li se isplati sav trud.
Pretplati se na:
Postovi (Atom)